Prvobitni sajt NBCG: old.nb-cg.me

DANI CRNOGORSKE KULTURE U REPUBLICI MAKEDONIJI

U susret Danu nezavisnosti Crne Gore povjereništvo Matice crnogorske u Skoplju organizovalo je 17. i 18. maja „Dane crnogorske kulture u Republici Makedoniji.“ U okviru manifestacije, 18. maja, u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci „Sveti Kliment Ohridski“ u Skoplju otvorena je izložba „Inkunabule i postinkunabule iz crnogorskih štamparija Đurđa Crnojevića i Božidara i Vićenca Vukovića“ koje su u posjedu skopske biblioteke.

Otvarajući izložbu, Petre Šilegov, gradonačelnik Skoplja, podsjetio je na kulturne veze Crne Gore i Makedonije istakavši da ih jačaju i ovakvi događaji. Na makedonsko-crnogorske kulturne veze ukazao je i  Ivan Ivanović iz podgoričke Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, a Senka Naumovska, direktorica Nacionalne i univerzitetske biblioteke „Sveti Kliment Ohridski“ izrazila je uvjerenje da će izložba inkunabula podstaći saradnju sa crnogorskim kulturnim institucijam, posebno sa Nacionalnom bibliotekom Crne Gore „Đurđe Crnojević.“

U besjedi na otvaranju izložbe Bogić Rakočević, direktor Nacionalne biblioteke Crne Gore rekao je kako je ponosan na ustanovu koju predstavlja što čuva neprocjenjivo blago Crne Gore. Ta Biblioteka čuva niz inkunabula u okviru Zbirke stare i rijetke knjige.

Rakočević je kazao kako je crnogorski vladar Đurđe Crnojević, najstariji sin osnivača Cetinja Ivana Crnojevića, pokrenuo prvu državnu, odnosno drugu ćiriličnu štampariju u Evropi, čime je Crnoj Gori dao visoko mjesto u istoriji evropske kulture. On je štampao prvu ćiriličnu knjigu kod Južnih Slovena, Oktoih prvoglasnik, a potom još četiri knjige. Štamparsku presu sa pokretnim slovima na kojoj je jeromonah Makarije uz pomoć nepoznatih monaha štampao Oktoih, Đurđe je nabavio u Veneciji.

Cetinjska štamparija oslonjena je na slovensku rukopisnu tradiciju i tekovine renesanse. Imala je visok tehnički kvalitet i služila je kao uzor kasnijim nastavljačima ovog posla. Ovdje, u Makedoniji, nalazi se niz primjeraka knjiga prvih crnogorskih štampara koje su vrmeenom nabavljane za ovdašnje manastire, a neke od njih su se prodavale u prvoj skopskoj knjižari koja je ovdje radila krajem 15 vijeka. Neke od tih knjiga možemo vidjeti na ovoj izložbi

Tradiciju Crnojevića štamparstva nastavlja Božidar Vuković Podgoričanin koji je, pretpostavlja se, bio pisar na dvoru Ivana Crnojevića. Nakon pada Zete pod tursku vlast emigrirao je u Veneciju gdje je radio kao štampar, izdavač i trgovac knjigama. Njegove knjige imale su jak uticaj na evropskom istoku. On je postao misionar južnoslovenskog prosvetiteljstva. Nakon Božidareve smrti kontinuitet ćiriličnog štamparstva u Veneciji nastavlja njegov sin Vićenco sredinom 16 vijeka.

Knjige iz Vukovićeva štamparije spadale su u red luksuznih roba iako su bile namijenjene širokom sloju korisnika. Prvi crnogorski štampari nikada nijesu doslovno ponavljali svoja izdanja, zbog čega je svako od njih bibliografska rijetkost. Ali, te rijetke i dragocjene knjige Crnogorci su iz nužde i uništavali. Njegoš u Predgovoru „Lažnom caru Ščepanu Malom“ piše:“ Dokumenta slabo se kod nas nalaze jerbo po nedostatku hartije često puta i listovi svetijeh knjiga za fišeke su se upotrebljavali.“

“Uvaženi posjetioci, još jednom da izrazim veliko zadovoljstvo što sam ovdje sa vama povodom ove izložbe i da podijelim želju moje drage koleginice, gospođe Naumovske da je ovo osnov za saradnju naših institucija koja će se, vjerujem, razvijati u danima pred nama”, zaključio je Rakočević.