Prvobitni sajt NBCG: old.nb-cg.me

ODRŽANA PROMOCIJA ROMANA „BIBLIOTEKAR“ U NBCG

Promocija romana „Bibliotekar“ publiciste Marka Špadijera, održana je sinoć u Svečanoj sali Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.

„Zapisi štampani u ovoj knjizi nastali su prije pola vijeka. U toku osam godina (od 1964. do 1972.) kao bibliotekar u Centralnoj narodnoj biblioteci Crne Gore pravio sam literarne zapise o Cetinju, Biblioteci i ljudima sa kojima sam dolazio u vezu. Otišao sam sa Cetinja, radio druge poslove i odustao od književnih ambicija. Međutim, nedavno sam u porodičnoj kući na Cetinju, našao svoje davne literarne pokušaje. Čitajući, sa uzbuđenjem, te zapise, vratio sam se u dramatično vrijeme svoje mladosti i doživio ga više kao bezazleno, nego kao tragično“, rekao je na promociji pomenute knjige, njen autor Marko Špadijer i dodao da je pripremajući zapise za štampu, nastojao da ih ne optereti stečenim iskustvom i naknadnom pameću.

Roman „Bibliotekar“ nosi podnaslov „Cetinjski zapisi“ i tako na početku autor čitaocima jasno stavlja do znanja, da je u djelu riječ o dva glavna junaka koji se nameću za prvijenstvo: bibliotekaru Petru Delji i njegovom gradu – Cetinju.

Da je autor uspio u opisima Cetinja – koliko god ono bilo opterećeno bremenom prošlosti –  ipak je živo i puno duha, daleko od izgleda pohabane istorijske kulise kako se posmatraču sa strane može učiniti, smatra književnik i predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.

„Grad je uvijek dobra pozornica za roman, a od spisateljskog umijeća da izabere pravu tačku gledišta koja će mu otvoriti prostor da svoje životno iskustvo diskretno inkorporira u tkivo proze, zavisi da li će ta pozornica na valjan način oživjeti u čitalačkoj imaginaciji i postati jedan od glavnih likova“, rekao je Radulović.

Slično mišljenje imao je i drugi govornik na ovoj promociji, profesor i autor studija o Crnojevića štampariji, gospodin Boško Mijanović.

„U romanu je opisano vrijeme kada Cetinje živi u ograničenoj svakidašnjici, živi samo da bi životarilo, bez uzbuđenja i bilo čega što bi dalo smisao životu mladom čovjeku. Okruženi sivilom, i zimi pritisnuti snjegovima i cetinjskim kišama, jedan broj građana, među kojima i Petar Delja, htjeli su da izađu iz palanačke učmalosti i unesu malo veselosti u svakodnevnicu“ pojasnio je Mijanović.

Glavni junak ovoga romana, bibliotekar Petar Delja je pokušao, kako u knjizi Špadijer piše, nešto da promijeni u Cetinju, međutim, nijesu mu pomogli ni sastanci po školama, društvenim i sportskim organizacijama, niti uručene pohvale i diplome, ni biranje učenika za republička i savezna takmičenja, niti formiranje komisije sastavljene od pedagoga, sociologa, prosvjetnih radnika za izbor zanimanja budućih učenika u privredi i druge aktivnosti koje je Delja pokrenuo. Život je tekao po starom. Ostale su samo, kako autor navodi, „prljave i hladne kafane sa prijetećim facama kojima ništa nije sveto, sem sopstevnog ponosa. Lako se poteže pištolj u odbrani umišljenog dostojanstva“

Da u ovom romanu nema riječi o nekakvom disidentu, potonjem ideološkom otpadništvu, niti o naknadnoj pameti čovjeka koji je nadživio jedan društveni sistem, gospodin Radulović vidi kao dobru stranu, jer da je suprotno „knjiga bi bila nečitljiva, pretvorena u banalno opšte mjesto, koje počinje da mašta“, pojasnio je Radulović.

Gospodina Mijanovića, čitanje romana nije ostavilo ravnodušnim, već su u njemu ostali mirisi i boje cetinjskog života od prije pedeset godina, koji su ga tjerali da se zapita – Šta se to promijenilo na Cetinju za ovo vrijeme?

„Podjele Crnogoraca su se produbile na nacionalnoj, vjerskoj,  kulturnoj, obrazovnoj i drugim osnovama, ne čuje se ni žagor cetinjske mladosti sa Korzoa, sat na Vladinom domu je zaustavio svoje stogodišnje otkucaje, jedino se nijesu promijenile cetinjske kiše, koje nošene južnim vjetrom  stvaraju vodenu zavjesu“ rekao je Mijanović i dodao da bi volio, ukoliko bi se neki čitalac zapitao poslije narednih pedeset godina šta se promijenilo u Cetinju, volio bi da će imati ljepši odgovor od njegovoga, a da ljudima na Cetinju. „Preostaje da se popnu sa Deljom na Orlov krš, da posmatramo prostor gdje je nastala crnogorska istorija i da mislima pređemo u neko drugo doba“ zaključio je Mijanović.

O knjizi je govorio i književni kritičar Vlatko Simunović.

Medijatorka večeri na promociji romana, pomoćnica direktora Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar, gospodina Špadijera vidi kao čovjeka koji je čitav profesionalni vijek proveo jednako zaljubljen u svoje Cetinje i Crnu Goru, sa mnogo odanosti, posvećenosti i hrabrosti.

„Svoju ljubav i privrženost je iskazivao tako što se javno zalagao, a i danas se zalaže, za očuvanje istinskih ljudskih vrijednosti i crnogorskih simbola, od kojih je najveći – upravo Cetinje.“, zaključila je Lompar.

Autor romana „Bibliotekar“ Marko Špadijer rođen je 1938. godine na Cetinju. Gimnaziju je završio u rodnom gradu, a Filološki fakultet u Beogradu. Nakon završenih studija radio je u Centralnoj narodnoj biblioteci Crne Gore od 1962. do 1970., bio je glavni urednik izdavačkog preduzeća „Obod“ na Cetinju, glavni i odgovorni urednik revije „ Ovdje“  od 1970. do 1974., zamjenik, glavni urednik i direktor dnevnog lista „Pobjeda“ od 1974. do 1982. godine.